Književni, kazališni, redateljski i profesorski odjeci

Peti Mićini dani, festival posvećen Miri Muhoberac, dramaturginji, teatrologinji, redateljici, sveučilišnoj profesorici, književnoj i kazališnoj kritičarki, urednici i autorici knjiga, časopisa, novina, plakata i kazališnih knjižica, radijskih emisija, projekata, dugogodišnjoj suradnici i urednici rubrika Vijenca Matice hrvatske, izbornici književnih i kazališnih festivala, članici kulturnih udruga – Dubrovkinji koja je promicala i zadužila kulturnu scenu, održan je u Dubrovniku od 18. do 22. srpnja. Sada već tradicionalni Mićini dani, prvi put održani 2022, održavaju se dvaput godišnje – u srpnju u Dubrovniku te u studenome/prosincu u Zagrebu, spajajući tako sjever i jug, dva grada u kojima je Mićo živjela, radila i stvarala, u koje je putovala i u koje se vraćala.

Sudionice Petih Mićinih dana u Dubrovniku

Prvi dan u Sponzi održan je stručni skup „Raznovrsnost opusa: paleta interesa“ na kojem su izlagale Tanja Kuštović: Zrcala Suzane čiste: od Biblije preko Vetranovića do kazališne kreacije Mire Muhoberac, Marica Čilaš Mikulić: Glumci u tekstovima Mire Muhoberac na Krležinim danima, Tina Marušić: „Da’ da mu kugodi novelu učinimo!“ – Novela od Stanca kroz vrijeme i prostor, Ljubica Josić: Animalistika u Mićinu opusu, Matea Baković Andrić: Između čekanja i sjećanja: kazališni portreti u dualnoj redateljskoj koncepciji sna i igre Mire Muhoberac, Sanja Miloloža: Mićini Odjeci i Dubrovački anđeli i Vesna Muhoberac: Urotnik – rekonstrukcija kazališne predstave nastale na temelju urotničkih pisama Marina Držića u režiji Mire Muhoberac i Vesne Muhoberac. Predavačice su izlagale o književnoj, kazališnoj, redateljskoj i profesorskoj ostavštini Mire Muhoberac, kao i o novim materijalima, knjigama i izdanjima koja su inspirirana njezinim životom, radom i stvaralaštvom. Obilježeno je deset godina od radijske premijere emisije Theatralia koju je Mićo uređivala i vodila, a čuli smo i Mićin tekst Prostori smijeha i nade iz Theatralije.

Drugi dan bio je posvećen rekonstrukciji i aktualizaciji predstava Suzana čista i Orfeo, praizvedenih 2001. u Kazalištu Marina Držića, u režiji Ivice Boban i dramaturgiji Mire Muhoberac, a o predstavama su govorile Vesna Muhoberac, glumica Mirej Stanić i kostimografkinja Doris Kristić. U prostoru VIII. lađe Lazareta bile su izložene Kazališne novine, fotografije, tekstovi i kazališne knjižice predstava iz repertoara KMD-a koje je Mićo uvrstila kao ravnateljica i na kojima je surađivala kao redateljica i dramaturginja.

Treći dan u atriju KMD-a Poetsko jutro odzvanjalo je autorskim i/ili reprezentativnim stihovima iz hrvatske i svjetske književnosti, dijelovima intervjua i članaka, Mićinim tekstovima o poeziji i pjesnicima, a govorenje Vetranovićevih stihova ispred Katedrale najavilo je novi projekt Poetsko mapiranje Grada govorenjem srednjovjekovne i renesansne poezije u danas zatvorenim ili samo povremeno otvorenim crkvama grada Dubrovnika koji je osmislila Mira Muhoberac.

Četvrti dan, posvećen prvoj intendantici Dubrovačkih ljetnih igara Fani Muhoberac i suosnivačici Kuće Bukovac, proveden je u Cavtatu, u Kući Bukovac i oko nje, gdje su se čitali i interpretirali Mićini tekstovi o Vlahu Bukovcu i Ivu Vojnoviću, kazalištu, slikarstvu, moru, kamenu, putovanjima.

Festival je zaokružen Tekstovnim performansom i književnom šetnjom na Lokrumu i u baru Lacroma, gdje su se čitali Mićini tekstovi o Gunduliću iz radijskih emisija, časopisa, novina, knjiga i zbornika u kojima je redovito objavljivala i koje je uređivala. Sve festivalske programe glazbeno su obogatili prevoditeljica i saksofonistica Željka Somun te profesor fizike i harfist Anton Perkov.

Sudionici Festivala posjetili su izložbu Marin Getaldić: o 400. obljetnici njegove smrti u Kneževu dvoru, uz stručno vodstvo autora izložbe Ivice Martinovića, knjižnicu i čitaonicu te arhiv u Sponzi, izložbeni prostor Kuće Bukovac, grob obitelji Faggioni/Bukovac i Meštrovićev mauzolej obitelji Račić te razgledali Zidine i dubrovačku povijesnu jezgru uz vodstvo Cvijete Brbora.

Peti Mićini dani tako nastavljaju dugogodišnji znanstveno-umjetničko-edukativni projekt Ragusini, uz bogato znanstveno, književno, kazališno, umjetničko i ljudsko nasljeđe Mire Miće Muhoberac koja s pravom nosi naziv homo theatralis i homo universalis i čije je nasljeđe trajno upisano u hrvatsku i europsku kulturu, ali i u rad i srca mnogih studenata, suradnika, obitelji i prijatelja, koji svakodnevno promiču uspomenu i sjećanje na Miru Miću Muhoberac, prvenstveno sestra blizanka Vesna, pokretačica Festivala i čuvarica svega onoga što ostaje u kolektivnoj memoriji.